Podrucje gdje se danas nalazi grad Prijedor kao i citava dolina Sane je zbog svoje klime i plodnosti, u proslosti oduvijek bilo primamljivo za sve osvajace koji su prolazili kao i za sve narode koji su u stalnim pomjeranjima trazili najpogodnije mjesto za naseljavanje. To nam govore mnogobrojni predmeti nadjeni na arheoloskim iskopinama u i oko Prijedora. Ti tragovi su narocito brojni na lijevoj obali Sane u podrucju danasnjih bosnjackih sela Zecovi i Hambarine. Mnogi predmeti iskopani na ovim lokalitetima cuvaju se( valjda jos uvijek) u gradskom muzeju u Prijedoru i zemaljskom muzeju u Sarajevu. Istrazivanja govore da je ovaj dio nase nam Domovine bio naseljen Ilirskim plemenima Japodima i Mezijima. Prostor oko Bihaca je narociti bio poznat po Japodima, cije se vjersko srediste nalazilo u Privilici kod Bihaca, sa kojima je Rim 171 god. p.n.e poceo dugogodisnji rat, a prostror oko danasnjeg Prijedora je bio naseljen pripadnicima plemena Mezeja. To je bilo Ilirsko pleme, a u dubokoj starini i najmocnije.

Jedna njihova grana se pocetkom II Milenija p.n.e. iselila u Malu Aziju, gdje se u XIII stoljecu p.n.e spominju kao ucesnici trojanskoga rata. U periodu od oko 500 godina nezavisne Bosanske drzave i Bosanskog kraljevstva ovaj kraj je cesto mijenjao vlasnike. Jedno vrijeme je pripadao Bosni, pa hrvatskim banovinama, pa Madzarima, u to doba najacoj drzavi da bi se za Kralja Tvrtka I stanje stabilizovalo i od tada citav ovaj dio pripada Bosni sto je i sada slucaj. Svim tim velikim previranjima je uzrok bilo veliko rudno bogatstvo ovih krajeva kao i veoma plodna zemlja. Ali posto pisanih , kao i materijalnih tragova o nekom znacajnijem naselju u daljoj proslosti nema pa se po tome da zakljuciti da je Prijedor kao organizovano naselje spada u red relativno mladih gradova u nasoj domovini.

Prvi pisani trag o Prijedoru potice iz izvjestaja o Tursko-austrijskom ratu 1683.
Vrlo pogodan polozaj pogodovao je brzom razvoju Prijedora kao trgovinskog i zanatskog centra jer su se ovdje ukrstali mnogi putevi za trgovinu izmedju najvecih sila tog vremena Turske i Austrougraske. 1717 godine poslije Karlovackog mira Prijedor uz nekoliko drugih naselja u Krajini, kao sto su Kozarac ili Novi (sada Bosanski Novi) dobija svoju Kapetaniju.

Grad bijase izgradjen na jednom otocicu koji opasivase rijeka Sana i jendek (Berek-Zabljak), kanal koji ljudska ruka iskopa na mocvarnom tlu. Na otocicu Svinjarici, gdje ono ranije domorodci drzahu svinje, nice tvrdjava. Oko nje se stvori podgradje, varos. Otocic Svinjarice (Stari Grad), rukavac Sane, Berek i podjela na otocku "Tursku varos" i obalnu "Srpsku varos" dovede nas do predanja o nastanku Pridora, o Suhom Pridoru (na lijevoj) i Mokrom Pridoru (na desnoj obali), o korijenu rijeci prodrijeti i rijeci koja je kod Hambarina mijenjala korito. Pridor vremenom posta Prijedor sa mahalama Grad , Zagrad, Ograde, Carsija (oko mosta na Bereku), Majkovaca, Urije i Puharska.

Uoci posljednjeg austro-ugraskog rata (1789-1791), jedan austrijski uhoda napisao je sljedece o Prijedoru: "To je utvrdjeno mjesto od pedeset do sezdeset turskih kuca. Put vodi preko polja i kroz nesto posumljeniji predio duz Sane, na cijoj se lijevoj obali nalazi jedan slab cardak... Tu se sirina doline mijenja u prosjeku do dvjesta, do trista koraka i opkoljena je brijegovima: zapadni su strmi i sumoviti, a istocni nastanjeni i dobro obradjeni i ispresjecani su malim ali dubokim dolinicama. Grad se sastoji iz jednog izduzenog, nepravilnog cetverokuta, cija je istocna strana duga sto trideset koraka. Zapadna strana je na vodi, gdje se nalazi samo jedna okrugla, sindrom pokrivena kula... Kuce su kao i dzamija, od drveta. Jedino je kapetanov stan utvrdjen jednim, pedeset koraka dugim, dvije stope debelim i osam stopa visokim zidom.". Ovaj zapis o Prijedoru se nalazi u beckom ratnom arhivu.

Predanje kazuje o Crnom Pasi, Hadzi Pasi, koji se na povratku sa hadziluka naseli ovdje. Dopade mu se sumoviti teren, zanosnost Sane, livade. Uz pomoc vojske rastjera hajduke na Kozari. Vremenom nikose drvene kuce i drvena utvrda od iskrcene sume. Od Pase nastase Hadzipasici, Pasici, Alipasici, pa Kapetanovici. Za njima doselise Suljanovici, Crnalici, Babici, Resici, Egici, Grozdanici....
Predanje pominje sumu Lug u kojoj se nastani Hadzi-Pasa na mjestu danasnjeg Prijedora. On bijase bivsi aga na Udbini. Njegovi potomci bijahu kapetani pridorski.
Prijedor imase samo tri kapetana: Hadzi-Saban, Ibrahim-kapetan i Mehmed-kapetan. Prvi se javlja kad i ime Prijedora uz kupoprodaju cifluka u selu Ramanovci, pa poslije na mahzaru Porti sa 16 zapovjednika i vojnika svoje kapetanije da se ostavi izvjesni Mustafa Muhlisi Muftic na polozaju kadije kostajnicke bekije, te do ucesca u "dubickom" ratu, kad i umrije u Kulen Vakufu 1795. Sin mu Ibrahim-kapetan umrije od kuge 1815. Njega posjeti francuski konzul Farkad Stariji iz Travnika 1810. Ibrahimov sin Mehmed-kapetan nadzivje ukidanje kapetanija. Bi jedan od rijetkih za koga se drzi da se nije prikljucio pokretu Gradascevica, ali mu sinovi (dvojica) ne propustise ucesce u bici protiv Latasa kod Kozarca.

Novija istorija Prijedora pocinje sa okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske -Monarhije 1878 godine i povlacenjem Turske sa ovih prostora. To je znacilo veliku promjenu i raskid sa starim nacinom zivota. Ta promjena i gubitak sigurnosti odlaskom Turaka bio je razlog za iseljavanje mnogih familija u Tursku sto je dovelo do velike promjene u demografskoj strukturi stanovnistva ovdasnjeg kraja . Dolazak Austrougarske je propratio brzi razvoj ovog kraja i modernizacija. Ubrzo poslije okupacije sagradjena je i katolicka crkva, tacnije1898 godine kao i 1915 pruga Prijedor-Sanski Most-Srnetica i dalje preko Drvara za Knin i Split.

Pocetkom 20 vijeka se otvara i pilana pomocu koje se vrsila eksploatacija drveta po kome je ovaj kraj bio poznat. Citav predio oko Prijedora bio jos od davnina poznat po rudnim bogatstvima sto pokazuju nalazista u Ljubiji, Tomasici , Starom Majdanu i Sasinama tako da je Austrougarska monarhija 1916 godine u Ljubiji otvorila rudnik zeljezne rude. Poslije velikog pozara u proslom stoljecu koji je unistio skoro kompletnu staru carsiju, Prijedor se razvija arhitektonski kao moderan grad sa svim infrastrukturnim komponentama.

..:: Jugoslavenska federacija ::..

Iz doba bivse Jugoslavije namamo bas puno podataka o znacajnijim dogadjajima prije 1942. Tu bi bilo vazno spomenutu period drugog svjetskog rata i Prijedorsku rezoluciju u kojoj Bosnjacki intelektualci i ulema traze od tadasnje vlade NDH da se prekine sa zlocinima nad pravoslavnim stanovnistvom. To je bio jedinstven primjer pored ostalih rezolucija iz Sarajeva, Banjaluke, Tuzle ... pobune protiv fasizma u ondasnjoj Evropi. Pored toga 1942 u i oko Prijedora se odigrala jedna od najkrvavijih bitaka u II svjetskom ratu tj. II ofanziva na Kozari koja je dovela do velikog stradanja stanovnistva.

Za vrijeme tog rata grad Prijedor biva 3 puta zauziman od strane partizana i ponovo osvajan od Nijemaca i Ustasa. Kao priznate antifasiste iz toga doba valja spomenuti Esada Midzica po kome ime nosi srednjoskolski centar, Dr. Mladena Stojanovica po kome naziv nosi medicinski centar i cija bista stoji pred zgradom opstine kao i Muharema Suljanovica. Dan grada Prijedora se uzima "16 maj" kao dan oslobodjenja od Nijemaca. Velika razaranja je grad dozivio pred sam kraj rata, koja su nastalakao rezultat neselektiranog bombardovanja Amerikanaca u zavrsnim operacijama rata.